{"id":505,"date":"2022-11-22T13:24:49","date_gmt":"2022-11-22T12:24:49","guid":{"rendered":"https:\/\/benjamindurakovic.com\/?p=505"},"modified":"2023-03-03T15:22:50","modified_gmt":"2023-03-03T14:22:50","slug":"prof-dr-durakovic-vlasnici-kapitala-u-bih-moraju-shvatiti-da-je-prosla-era-jeftine-radne-snage","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/benjamindurakovic.com\/?p=505","title":{"rendered":"Prof. dr. Durakovi\u0107: Vlasnici kapitala u BiH moraju shvatiti da je pro\u0161la era jeftine radne snage"},"content":{"rendered":"
\n
\n

Peuzeto sa klix.ba<\/p>\n<\/div>\n

Profesor na Internacionalnom univerzitetu u Sarajevu (IUS) Benjamin Durakovi\u0107 je pro\u0161le godine bio me\u0111u dva posto najvi\u0161e citiranih nau\u010dnika u svijetu. <\/strong><\/div>\n
<\/div>\n
Durakovi\u0107 je tim povodom govorio za Klix.ba. Ovaj industrijski in\u017einjer je prije akademske karijere radio u realnom sektoru. Bio je zaposlen u doma\u0107im kompanijama, a radio je i u Sjedinjenim Ameri\u010dkim Dr\u017eavama – bio je zaposlenik \u010dika\u0161ke kompanije S&C Electric. Rije\u010d je o kompaniji specijaliziranoj za za\u0161titu i kontrolu elektroenergetskih sistema, a akademski radnik je od 2016.<\/div>\n
\n

Durakovi\u0107ev istra\u017eiva\u010dki rad je posve\u0107en modeliranju i simulaciji, tehnologiji ra\u010dunarskog dizajna i proizvodnje potpomognute ra\u010dunarima (CAD\/CAM), statisti\u010dkoj kontroli proizvodnog procesa, inovacijama i kvalitetu. Recenzent je nekoliko istra\u017eiva\u010dkih radova na navedene teme. U fokusu njegovog rada je toplotna energija u gra\u0111evinarstvu.<\/p>\n

Za Klix.ba je govorio o tome kakav je \u017eivotni put do toga da se bude me\u0111u dva posto najvi\u0161e citiranih nau\u010dnika u svijetu, koliko je tome doprinijelo to \u0161to je dobar dio karijere proveo u realnom sektoru, koliko kompanije u Bosni i Hercegovini prepoznaju ideje iz doma\u0107eg akademskog svijeta, \u0161ta je konkretno fokus njegovog rada, \u0161ta smatra klju\u010dnim razlozima za uspjeh SAD-a i koje industrijske djelatnosti bi trebale biti osnova ekonomskog razvoja Bosne i Hercegovine.<\/p>\n<\/div>\n<\/div>\n

<\/div>\n
Razgovarao: Benjamin Red\u017ei\u0107<\/div>\n
07.11.2022.<\/span><\/div>\n

Kakav je nau\u010dni, profesionalni, \u017eivotni put do toga da budete me\u0111u dva posto najvi\u0161e citiranih akademskih radnika u svijetu?<\/b><\/p>\n

Mogu re\u0107i da sam bio iznena\u0111en i odu\u0161evljen informacijom kada me je kolega obavijestio da se moje ime na\u0161lo na listi me\u0111u dva posto najutjecajnijih nau\u010dnika u svijetu za 2021. Uz sva ograni\u010denja i prepreke jednog akademskog radnika, smatram da je to veliki uspjeh, uspjeh IUS-a na kojem sam anga\u017eovan i zna\u010dajan uspjeh za na\u0161u dr\u017eavu.<\/p>\n

Nedavno sam se po\u010deo baviti naukom, da budem precizniji, po\u010deo sam objavljivati. Prvi rad je bio objavljen 2016. i zato bi se moglo re\u0107i da spadam u relativno mlade istra\u017eiva\u010de koji su na po\u010detku nau\u010dne karijere.<\/p>\n

Baviti se naukom zna\u010di voljeti taj poziv, rad sa dosta odricanja, malo ili nikako slobodnog vremena. Morate imati resurse, bud\u017eet i baviti se globalno zna\u010dajnim temama radije, nego nekim lokanim pitanjima, objavljivati na pravom mjestu i kod najboljih izdava\u010da. Kada je u pitanju citiranost radova, potrebno je da radovi budu vidljivi i dostupni drugim istra\u017eiva\u010dima. Da bi bili vidljivi i dostupni drugim nau\u010dnicima potrebno je da:<\/p>\n

    \n
  • Radove i knjige objavljuju izdava\u010di koji su najbolje rangirani u svijetu;<\/li>\n
  • Objavljivati u publikacijama koje su indeksirane u citatnim bazama, a \u010dime rad\/knjiga postaju vidljivi i dostupni globalnoj akademskoj\/profesionalnalnoj zajednici;<\/li>\n
  • Teme koje se istra\u017euju budu interesantne globalnoj zajednici, da je rije\u010d o nekim od goru\u0107ih problema u svijetu. Globalna pri\u010da zanima mnoge i stoga takvi radovi budu kori\u0161teni, dok lokalne teme imaju manje zainteresovanih.<\/li>\n<\/ul>\n

    Istra\u017eivanja kojima se bavim nisu besplatna i zahtijevaju zna\u010dajna sredstva za repromaterijale, alate, mjernu opremu ili licence. Pisanje je najlak\u0161i dio posla. Prikupljanje podataka, eksperimenti, analize, pronalazak izvora finansiranja su te\u017ei dio posla. Do\u0107i do izvora finansiranja u na\u0161em okru\u017eenju je prava “umjetnost”.<\/p>\n

    Na\u017ealost, niti jedan od mojih objavljenih radova ili knjiga nije nastao kao rezultat nekog doma\u0107eg granta za nauku ili razvoj. Ipak, nastali su zna\u010dajni radovi \u010diji citati su se na\u0161li me\u0111u dva posto najutjecajnijih u svijetu, zajedno sa radovima nau\u010dnika sa Zapada koji su imali milionske bud\u017eete za svoje projekte.<\/p>\n

    <\/div>\n

    Na Zapadu se lak\u0161e dolazi do grantova, jer su ve\u0107a ulaganja u istra\u017eivanje i razvoj, ve\u0107e su zajednice isl. Kod nas to nije slu\u010daj. Svaki uspjeh na ovom polju ostvaren je uz mnogo vi\u0161e napora. Kad su u pitanju doma\u0107i grantovi za nauku te istra\u017eivanje i razvoj (R&D), moja iskustva nisu pozitivna. Primjetna je netransparentnost i dojam je da je lak\u0161e dobiti strani grant, nego neki doma\u0107i. Jednostavno, aplikacije nisu prolazile.<\/p>\n

    Svje\u017e primjer netransparentnosti su rezultati javnog poziva za ovogodi\u0161nje finansiranje nau\u010dno-istra\u017eiva\u010dkih projekata Ministarstva za nauku, visoko obrazovanje i mlade Kantona Sarajevo, za koje nikada nisu dostavljeni, niti objavljeni komentari recenzenata projekta, niti kriteriji po kojima su aplikacije izabrane, odnosno odbijene.<\/p>\n

    Koliko je va\u0161em nau\u010dnom uspjehu doprinijelo to \u0161to ste dobar dio profesionalne karijere proveli u realnom sektoru?<\/b><\/p>\n

    <\/div>\n

    Moj prethodni anga\u017eman u industriji bio je dominantno u sektoru istra\u017eivanja i razvoja, na poslovima aplikativnog istra\u017eivanja i razvoja. U akademiju sam u\u0161ao s bogatim prakti\u010dnim iskustvom, \u0161to je donijelo odre\u0111ene prednosti. Stekao sam uvid iz prve ruke u stanje odre\u0111enih sektora industrije kod nas i u SAD-u te prakse koje su zastupljene u SAD-u .<\/p>\n

    Ovo mo\u017ee u nekim situacijama da olak\u0161a akademski posao na polju nau\u010dno-istra\u017eiva\u010dkih projekata. Svjesni ste ograni\u010denja, trendova, a to poma\u017ee kvalitetnijem i u\u010dinkovitijem dono\u0161enju odluka. Anga\u017eman u industriji mogao bih povezati sa prakti\u010dno\u0161\u0107u i u\u010dinkovitosti, a anga\u017eman u akademiji sa publikacijama i zna\u010daju publikovanja.<\/p>\n

    Koliko kompanije u Bosni i Hercegovini prepoznaju ideje, rje\u0161enja iz doma\u0107eg akademskog svijeta?<\/b><\/p>\n

    Saradnja izme\u0111u industrije i akademskog sektora nije na nivou na kojem bi trebao biti. Kada se pogledaju djelatnosti kojima se bave doma\u0107e kompanije i njihov proizvod, moglo bi se postaviti pitanje da li doma\u0107e kompanije imaju potrebu za rje\u0161enjima iz doma\u0107eg akademskog sektora.<\/p>\n

    Postoje izuzeci, ali za ovo \u010dime se danas akademija u cijelosti bavi mo\u017ee se re\u0107i da je daleko ispred onoga \u010dime se doma\u0107a industrija bavi i onoga \u0161to je njen proizvod. Na\u0161e firme \u0107e to usvojiti tek nakon \u0161to druge kompanije u svijetu to usvoje i ostvare uspjehe na odre\u0111enom polju. Ovim se svrstavaju u grupu onih koji slijede druge, umjesto da postoji ta saradnja i budu lideri u nekim oblastima na tr\u017ei\u0161tu.<\/p>\n

    Ne vidim da imamo zajedni\u010dkih projekata, da se zajedni\u010dkim naporima rje\u0161avaju problemi. Objavljeni radovi su jedan od boljih indikatora ove saradnje. Radovi nastaju kao rezultat zavr\u0161enih nau\u010dno-istra\u017eiva\u010dkih projekata. Ako se osvrnete na objavljene doma\u0107e nau\u010dne radove, mo\u017eete zaklju\u010diti da ne postoji saradnja izme\u0111u nau\u010dnih institucija i industrije. Publikacije, nastale kao rezultat saradnje akademske zajednice i industrije, prava su rijetkost. Dolazite do zaklju\u010dka da ovaj aspekt nije na nivou na kojem bi trebao biti.<\/p>\n

    Za\u0161to je to tako? Poku\u0161ajte pogledati strukturu doma\u0107e industrije, djelatnosti kojima se bave i njihove proizvode. Potom probajte nabrojati sve na\u0161e etablirane brendove iz industrijske proizvodnje. Koliko je brendova iz industrije ku\u0107anskih aparata? Koliko je brendova iz industrije elektroni\u010dkih ure\u0111aja \u0161iroke potro\u0161nje? Koliko je brendova iz uslu\u017enih djelatnosti?<\/p>\n

    Poku\u0161avam re\u0107i da bez istra\u017eivanja i razvoja nema inovacija, bez inovacija nema brendova, bez brendova nema dobre zarade, a bez dobre zarade nema rasta \u017eivotnog standarda i boljeg \u017eivota u ovoj dr\u017eavi. Bez sna\u017enih istra\u017eivanja i razvoja u industriji nema ni inovativnih projekata koji su glavna kohezija izme\u0111u akademije i industrije.<\/p>\n

    S obzirom na \u010dinjenicu da su istra\u017eivanje i razvoj u na\u0161im kompanijama zanemarivi, to je pokazatelj da industrija, ovakva kakva jest, ima veoma male potrebe za rje\u0161enjima iz akademskog sektora. Istra\u017eivanje i razvoj, odnosno inovacije i brendovi su pokreta\u010dka snaga i motor rasta \u017eivotnog standarda svake zajednice.<\/p>\n

    Mo\u017eete li objasniti ono \u0161to je trenutno fokus va\u0161eg rada, a to je pitanje toplotne energije u gra\u0111evinarstvu? Koji su vam ciljevi?<\/b><\/p>\n

    Energija u gra\u0111evinarstvu nije jedino \u010dime se bavim. Sticajem okolnosti na tu temu imam najvi\u0161e publikacija. Generalno, podru\u010dje inovacija je domen mog interesovanja. Po\u0161to sam industrijski in\u017einjer, posve\u0107en sam i drugim temama industrijskog in\u017einjerstva i menad\u017ementa.<\/p>\n

    U domen inovativnih rje\u0161enja spada i energija u zgradarstvu, a pitanje energije spada u jedno od goru\u0107ih globalnih pitanja. Zgrade su najve\u0107i potro\u0161a\u010di energije – samo na grijanje i hla\u0111enje zgrada potro\u0161i se skoro 40 posto globalne energije. Zbog toga zgrade imaju najve\u0107i potencijal, gdje se uz inovativna rje\u0161enja mogu napraviti zna\u010dajne u\u0161tede.<\/p>\n

    Konkretno, bavim se integracijom materijala za pohranjivanje latentne toplote u strukturu i komponente zgrade. Rije\u010d je o tzv. materijalima sa faznom promjenom (Phase Change Materials – PCM), koji npr. prilikom zagrijavanja fasade ljeti mijenjaju svoju fazu iz \u010dvrste u te\u010dnu i time upijaju toplotu (tzv. latentna toplota), spre\u010davaju\u0107i zgradu od pregrijavanja.<\/p>\n

    Prilikom hla\u0111enja zgrade, absorbovana energija ostaje zarobljena u PCM-u u formi latentne toplote i spre\u010dava zgradu od “pothla\u0111ivanja” kroz predaju absorbovane energije konstrukciji zgrade. Ovim varijacija temperature unutar zgrade se zna\u010dajno smanjuje u odnosu na zgrade izgra\u0111ene konvencionalnim materijalima. Time se doprinosi manjoj potro\u0161nji energije – ljeti za klimatizaciju, a zimi za grijanje.<\/p>\n

    Radili ste u SAD-u. \u0160ta smatrate klju\u010dnim za to \u0161to su SAD prva ekonomija svijeta i me\u0111u tehnolo\u0161ki najnaprednijim dr\u017eavama?<\/b><\/p>\n

    Postoji niz faktora i okolnosti u proteklih 100 godina koji su pogodovali SAD-u da stekne i odr\u017ei takvu poziciju. Zadr\u017eao bih se samo na neke od njih, a to su:<\/p>\n

      \n
    • Ekonomska globalizacija koja je donijela ubrzanu ekspanziju nauke i tehnologije;<\/li>\n
    • Kontinuirano investiranje u nauku, istra\u017eivanje i razvoj\/inovacije, \u010dime Amerika odr\u017eava lidersku poziciju na svjetskom tr\u017ei\u0161tu.<\/li>\n<\/ul>\n

      Globalizacija u op\u0107em smislu je donijela ubrzan razvoj nauke i tehnologije te je svako direktno ili indirektno osjetio pozitivne u\u010dinke ovih procesa. Amerika, kao pobjednica u Drugom svjetskom ratu, glavni je kreator i motor globalizacijskih procesa kroz umre\u017eavanje regionalnih ekonomskih sistema u globalni.<\/p>\n

      Ovo daje odre\u0111ene prednosti ameri\u010dkoj ekonomiji kada je u pitanju pozicioniranje na rang listi. Zahvaljuju\u0107i globalnim procesima i druge zemlje su ostvarile zna\u010dajan ekonomski i tehnolo\u0161ki razvoj. Primjera radi, Kina nikada ne bi bila to \u0161to jeste, u ekonomskom i tehnolo\u0161kom smislu, bez globalizacije. Globalizacija je otvorila Kini svjetska tr\u017ei\u0161ta – da izvozi robu i usluge, a sa tih tr\u017ei\u0161ta crpila je i sad crpi transfer tehnologija i znanja. Puno je ovakvih primjera. Da su ove dr\u017eave ostale ekonomski zatvorene, taj rapidni globalni razvoj nauke i tehnologije ne bi se desio.<\/p>\n

      Ne\u0107emo pogrije\u0161iti ako ka\u017eemo da \u010dovje\u010danstvo \u017eivi u eri globalnog blagostanja zahvaljuju\u0107i globalizacijia. Znam da postoje i suprotna razmi\u0161ljanja, ali probajte zamisliti kako bi ekonomija izgledala bez globalizacije. Zamislite brojne regionalne i naj\u010de\u0161\u0107e nepovezane ekonomske sisteme sa ograni\u010denim kapacitetima i resursima. To vam je kao da ograni\u010dite internet na jednu regiju i nemate pristup informacijama u drugim regijama. Tako je sa ekonomijom. \u017divjeli bismo u svijetu bez proizvoda i usluga iz Azije, Evrope ili Amerike, pa i vjerovatno bez tehnologija koje danas poznajemo te sa dosta ni\u017eim \u017eivotnim standardom. Imali bismo samo ono \u0161to sami proizvedemo.<\/p>\n

      S druge strane, svaki poreme\u0107aj u globalnom ekonomskom sistemu osjetimo u na\u0161im lokalnim zajednicama, jer smo postali dio tog sistema. Na svjetskom tr\u017ei\u0161tu kupujemo i na njemu prodajemo proizvode i usluge. Akademija i industrija sa ovakvog tr\u017ei\u0161ta dobija radnu snagu i talente.<\/p>\n

      Investicije u istra\u017eivanje i razvoj u SAD-u na godi\u0161njem nivou, prema nekim procjenama, iznose vi\u0161e od 700 milijardi dolara, dok 75 posto investicija dolazi iz privatnog sektora, tj. iz industrije. Zahvaljuju\u0107i ovim investicijama, kroz inovacije, ameri\u010dka ekonomija i tehnologija kreiraju zna\u010dajnu dodatnu vrijednost.<\/p>\n

      Ove investicije \u010dine \u010detiri posto ameri\u010dkog BDP-a, a SAD su me\u0111u prva tri mjesta u svijetu po indeksu inovativnosti. Pore\u0111enja radi, investicije u istra\u017eivanje i razvoj u Bosni i Hercegovini iznose 0,2 posto BDP-a, pri \u010demu dominira javni sektor, \u0161to je jo\u0161 uvijek duboko ispod evropskog, odnosno globalnog prosjeka od 2,2 posto. Zbog toga je Bosna i Hercegovina iz godine u godinu na oko 70. mjesta po inovativnosti.<\/p>\n

      Koje industrijske djelatnosti bi trebale biti osnova ekonomskog razvoja Bosne i Hercegovine?<\/b><\/p>\n

      Ukratko, sve industrijske djelatnosti kojima se stvara zna\u010dajna dodatna vrijednost trebaju biti osnova na\u0161eg ekonomskog razvoja, a to su istra\u017eivanje i razvoj, inovacije, brendovi. Trenutno ih ima veoma malo i zanemarive su. Kod nas dominiranju radno intenzivne djelatnosti u kojima se generi\u0161e mala dodatna vrijednost.<\/p>\n

      Prisjetih se razgovora sa jednim od vlasnika kompanije \u010dija djelatnost generi\u0161e malu dodatnu vrijednost. On se \u017ealio da nema odgovaraju\u0107e profile in\u017einjera i majstora u proizvodnji, jer svi odo\u0161e u Njema\u010dku. Svjestan da njegov biznis generi\u0161e malu dodatnu vrijednost, sugerisao sam mu da pove\u0107a plate zaposlenicima. Ljutito je odgovorio da njegovi zaposlenici imaju dobre uslove za rad i plate vi\u0161e iznad prosjeka u zemlji. Kazao sam mu: Po\u0161to imate dobre uslove za rad i plate iznad prosjeka, ne vidim problem da dovedete odgovaraju\u0107e kadrove iz Austrije, Francuske ili Japana i rije\u0161ite va\u0161 problem. Za\u010du\u0111eno me je pogledao i rekao: “Pa znate li vi koliko to ko\u0161ta, to na\u0161 biznis ne mo\u017ee podnijeti”.<\/p>\n

      Upravo ova njegova konstatacija govori kakve djelatnosti ne mogu biti osnova razvoja na\u0161e dr\u017eave. Ovakvim djelatnostima se ne mo\u017ee bolje \u017eivjeti, niti se mo\u017ee popraviti \u017eivotni standard. Ne ka\u017eem da ih nikako ne trebamo, ali ne smiju dominirati i moraju biti svedene na minimum.<\/p>\n

      Ne mo\u017eemo raditi \u0161ivanje nekavih krpa, savijati nekakve limove ili neke dijelove, za koje \u010desto ne znamo \u010demu slu\u017ee, ili \u010dak praviti stolice i o\u010dekivati da ostvarimo dobru zaradu. Nema tu dobre zarade. Na ovim djelatnostima je mala dodatna vrijednost i zarada se naj\u010de\u0161\u0107e ostvaruje samo za manuelni rad. Gdje je u ovim proizvodima in\u017einjersko znanje za konstruisanje i razvoj? Neko ih je konstruisao u sklopu nekog inovativnog rje\u0161enja i taj neko uzima mar\u017eu na ime toga, ali ne mi.<\/p>\n

      Potencijalnim investitorima u proteklih 25 godina jedino smo promovisali jeftiniju radnu snagu i jeftiniju elektri\u010dnu energiju. To je rezultiralo radno intenzivnim investicijama koje u principu generi\u0161u malu dodatnu vrijednost. Dakle, privukli smo nekoga ko je imao problem u mati\u010dnoj dr\u017eavi da smanji tro\u0161ak pojedinih komponenti svojih proizvoda. Ovo je bilo dobrodo\u0161lo u prvim poslijeratnim godinama.<\/p>\n

      Problem je u tome \u0161to se nismo odmakli od ove strategije privla\u010denja stranih investicija, pa jo\u0161 uvijek nudimo jeftiniju radnu snagu i struju kao na\u0161u prednost. Djeca tih radnika, nova stasala generacija, danas ne \u017eele da rade za takve poslodavce. \u017dele vi\u0161i \u017eivotni standard i u potrazi su za boljom zaradom. Vlasnici kapitala moraju da shvate da je era jeftine radne snage iza nas.<\/p>\n

      Ovaj fenomen nije ni\u0161ta novo, isti scenarij se de\u0161avao u Kini, samo mi nismo ni\u0161ta nau\u010dili. U po\u010detku su investicije sa Zapada u Kini bile u priobalnim podru\u010djima. Kada je standard u tim podru\u010djima porastao, radnici su tra\u017eili vi\u0161e plate koje nisu dobili, a investitori su preselili svoje fabrike sa priobalnih podru\u010dja u unutra\u0161njost Kine. Kada je standard u unutra\u0161njosti Kine porastao, tada su izmjestili fabrike u Tajland. Kina je u me\u0111uvremenu ulagala u razvoj, inovacije i nove tehnologije, pa joj takvi investitori vi\u0161e nisu bili potrebni.<\/p>\n

      Taj scenario upravo se po\u010deo de\u0161avati kod nas. Doma\u0107i vlasnici biznisa, \u010dije djelatnosti generi\u0161u malu dodatnu vrijednost, morat \u0107e da se sele u zemlje sa jeftinijom radnom snagom ili da ula\u017eu u profitabilnije biznise u kojima zna\u010dajno u\u010de\u0161\u0107e ima znanje. Tre\u0107a opcija bi mogla zna\u010diti produ\u017eenje vlastite agonije ili eventualno bankrot.<\/p>\n

      Shodno tome, grane koje stvaraju zna\u010dajnu dodatnu vrijednost, jedini su garant na\u0161eg ekonomskog napretka i vi\u0161eg \u017eivotnog standarda. To podrazumijeva djelatnosti u kojima dominira zna\u010dajan udio znanja, prvenstveno znanje proisteklo iz istra\u017eivanja, razvoja, inovacija, pa i projektovanja. Podaci o tome koliku dodatnu vrijednost stvara bosanskohercegova\u010dka industrija ne izgledaju optimisti\u010dno.<\/p>\n

      Prema zvani\u010dnim podacima, svega 380 zaposlenih je anga\u017eovano na istra\u017eivanju i razvoju u realnom sektoru, \u0161to predstavlja 15 posto ukupno anga\u017eovanih na istra\u017eivanju i razvoju. Preostalih 85 posto anga\u017eovani su na visoko\u0161kolskim ustanovama. Ovaj podatak govori da su istra\u017eivanje i razvoj u realnom sektoru zanemarivi i daje nam sliku cjelokupne doma\u0107e industrije. Ta slika pokazuje da su dominantne prera\u0111iva\u010dka i radnointenzivna industrija koje stvaraju veoma ograni\u010denu dodatnu vrijednost, a time i mar\u017eu. Kako da s ovakvom industrijom popravimo \u017eivotni standard?<\/p>\n

      Kada budemo dostigli brojku od 38.000, umjesto trenutnih 380, anga\u017eovanih na istra\u017eivanju i razvoju u realnom sektoru, tada \u0107e na\u0161a industrija generisati dovoljno dodatne vrijednosti, pa \u0107e mo\u0107i bez problema dobijati potrebne talente iz Austrije, Francuske, Japana ili bilo koje druge dr\u017eave. Tada ne\u0107emo imati potrebu da idemo u Njema\u010dku u potrazi za boljim \u017eivotom.<\/p>\n

      Istra\u017eivanje, razvoj, inovacije i brendovi su garant rasta \u017eivotnog standarda. Ako gledamo po sektorima, moglo bi se re\u0107i da su zna\u010dajna istra\u017eivanja i razvoj prisutni u farmaceutskoj industriji, a to svako mo\u017ee da vidi kroz brendove iz tog sektora. IT sektor, zahvaljuju\u0107i globalnim kretanjima, ima sjajne perspektive i tu se de\u0161ava neka saradnja. Dakle, zna\u010dajan potencijal za inovativna rje\u0161enja i brendove le\u017ei u farmaceutskom sektoru, poljoprivredno-prehrambenom sektoru, IT sektoru, namjenskoj industriji, sektoru energije kroz plasman na globalno tr\u017ei\u0161te.<\/p>\n

      \u0160anse su nam u kastomiziranim proizvodima (proizvodnji prema specifi\u010dnim zahtjevima kupca). U tom slu\u010daju bismo targetirali jedan uski segment na svjetskom tr\u017ei\u0161tu koji nije toliko interesantan globalnim monopolistima. Taj uski segment ima specifi\u010dne zahtjeve za koje bi na\u0161a industrija mogla raditi kastomizirana inovativna rje\u0161enja, a da se nikome od velikih igra\u010da ne zamjeri. Dakle, moramo nuditi inovativna rje\u0161enja i graditi brendove ako \u017eelimo da bolje \u017eivimo.<\/p>\n

      Me\u0111u dva posto najvi\u0161e citiranih nau\u010dnika u svijetu su i Mirjana Maksimovi\u0107, Asif \u0160abanovi\u0107, Dejan Milo\u0161evi\u0107, Almir Badnjevi\u0107, \u017deljko Stevi\u0107, Osman Sinanovi\u0107, Asim Kurjak, Mevludin Glavi\u0107, Enver Zerem i Izet Ma\u0161i\u0107.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

      Peuzeto sa klix.ba Profesor na Internacionalnom univerzitetu u Sarajevu (IUS) Benjamin Durakovi\u0107 je pro\u0161le godine bio me\u0111u dva posto najvi\u0161e citiranih nau\u010dnika u svijetu. Durakovi\u0107 je tim povodom govorio za Klix.ba. Ovaj industrijski in\u017einjer je prije akademske karijere radio u realnom sektoru. Bio je zaposlen u doma\u0107im kompanijama, a radio je i u Sjedinjenim Ameri\u010dkim […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[33,36],"tags":[],"class_list":["post-505","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-editorial","category-interview"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/benjamindurakovic.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/505","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/benjamindurakovic.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/benjamindurakovic.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/benjamindurakovic.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/benjamindurakovic.com\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=505"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/benjamindurakovic.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/505\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":510,"href":"https:\/\/benjamindurakovic.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/505\/revisions\/510"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/benjamindurakovic.com\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=505"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/benjamindurakovic.com\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=505"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/benjamindurakovic.com\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=505"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}